Bijela hrana – imunitet
Bijela hrana sadrži organske spojeve, poput alicina, koji imaju antitumorsko dejstvo (sprječavaju nastanak i razvoj tumora). Bijele namirnice sadrže i antioksidanse kao što su flavonidi, te kalij. Bijele namirnice štite srce i održavaju zdravu razinu holesterola u krvi.
Najbolji predstavnik ove grupe bi svakako bio bijeli luk ili češnjak.
Bijeli luk smanjuje masti u krvi, spriječava suženje krvnih žila (arteriosklerozu), snižava krvni tlak. Upotreba bijelog luka smanjuje razvoj kardiovaskularnih oboljenja, tako što smanjuje povišen kolesterol, smanjuje povećan LDL-loš kolesterol, smanjuje sljepljivanje krvnih stanica i spriječava nastanak tromba, utiče i na smanjenje dva druga markera kardiovaskularnih oboljenja, homocisteina i C-reaktivnog proteina. Bijeli luk spriječava prehladu i koristi se u njenom liječenju, a njegova efikasnost kod prehlade je i naučno potvrđena.
Kako djeluje bijeli luk?
Bijeli luk povećava odbrambene sposobnosti organizma i pomaže organizmu da se izbori sa raznim izazivačima bolesti. Neka laborijska istraživanja sugeriraju da bijeli luk ima i antikancerogeno djelovanje. Pokazuje i antiparazitsko djelovanje, ako se primenjuje u velikim količinama. Svjež bijeli luk sadrži alicin, koji ima antibakterijsko, antivirusno i antifungalno svojstvo, tj. djeluje protiv bakterija virusa i gljivica. Bijeli luk je najpoznatiji po svom antibakterijskom (uništava bakterije) antihiperlipidemijskom (smanjuje nivo masti u krvi) i antitrombocitnom (spriječava nastanak tromba) djelovanju. Svjež bijeli luk se pokazao efikasnim u borbi protiv sojeva E.coli, meticilin rezistentnog Staph aureus, Salmonella enteritidis i Candida albicans u laboratorijskim uslovima.
Zelena hrana – detoksifikacija
U ovu grupu spadaju uglavnom biljke iz porodice krstašica. Krstašice uključuju brokulu, cvjetaču, rotkvice, kelj, prokulice, kupus i potočarku.
Naziv „krstašice“ potječe od latinskog Cruciferae što dolazi od riječi križ zbog lišća koje se međusobno križa i oblikuje glavicu. Iako su različitog oblika, cvjetača i brokula se također svrstavaju u tu biljnu porodicu.U nutritivni sastav ovih vrijednih biljaka ulaze ugljikohidrati, vitamini (vitamin C, folati, tokoferoli, provitamin A), minerali (željezo, kalcij, selen, bakar, magnezij, cink) i nešto proteina. Biljke krstašice su karakteristične po tome što osim flavonoida antocijana i karotenoida sadrže i spojeve sa sumporom (glukozinolate i metil cistein sulfoksid). Za sumporne spojeve je utvrđeno kako imaju fungicidno i antibakterijsko djelovanje, a u zadnje vrijeme se sve više dokazuje i njihova antikarcinogena aktivnost te kemoterapijsko djelovanje. Da bi ispoljili svoje blagotvorno djelovanje, glukozinolate je potrebno uz pomoć enzima mirozinaze pretvoriti u izotiocijanate. Termičkom obradom se inaktivira mirozinaza čime se smanjuje moć ovog povrća u obrani od bolesti. Tom se problemu može doskočiti na način da se uz brokulu istovremeno konzumira salata od svježeg kupusa.
Izotiocijanati su zbog svoje strukture vrlo reaktivne prirode i lako ulaze u interakciju s fazom 1 i 2 tjelesnog mehanizma detoksikacije karcinogena. Način na koji sprječavaju razvitak karcinoma je metaboliziranje karcinogenih spojeva i ubrzavanje njihovog izlučivanja iz organizma. Najviše blagotvornih spojeva nalazi se u klicama brokule starim 3 dana. Klice sadrže 10 do 100 puta veću količinu sumpornih spojeva u usporedbi sa zrelom biljkom.
Žuta i narandžasta hrana – ljepota i zaštita od karcinoma
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Archives of Internal Medicine, osobe sa visokim nivoom alfa-karotena u krvi imaju manji rizik od rane smrti i veću vjerovatnost za dulji život. Istraživački tim je ispitao vezu između rizika od smrti te konzumacije alfa-karotena kod 15 318 osoba starijih od 20 godina. Sudionicima su, između 1988. i 1994. godine, uzeti uzorci krvi te učinjene medicinske pretrage, a potom su praćeni do kraja 2006 godine. Istraživanje je dalo sljedeće rezultate:
• 3810 sudionika studije je umrlo
• osobe koje su u decilitru krvi imale 2-3 µg alfa-karotena, imale su za 23% manji rizik od smrti u usporedbi s onima koji su u istom volumenu krvi imali 0-1 µg alfa-karotena.
• osobe koje su u decilitru krvi imale 4-5 µg alfa-karotena, imale su za 27% manji rizik od smrti u poređenju s onima koji su u istom volumenu krvi imali 0-1 µg alfa-karotena.
• osobe koje su u decilitru krvi imale 6-8 µg alfa-karotena, imale su za 34% manji rizik od smrti u usporedbi s onima koji su u istom volumenu krvi imali 0-1 µg alfa-karotena.
• osobe koje su u decilitru krvi imale 9 µg alfa-karotena, imale su za 39% manji rizik od smrti u usporedbi s onima koji su u istom volumenu krvi imali 0-1 µg alfa-karotena.Osim što pospješuju imunitet, narandžaste i žute namirnice čuvaju i vaš vid.
Namirnice: žute jabuke, marelice, nektarine, mandarine, limun, kruške, ananas, breskve, dinja, grejp, narandže / mrkva, žuta paprika, tikva, krompir, kukuruz šećerac.
Crvena hrana – Zdravlje srca i krvnih sudova
Namirnice: crvene jabuke, narandže i kruške, brusnice, višnje, trešnje, maline, jagode, lubenica, nar / crvene paprike, repa, rotkvica, paradajz, cvekla
Plava i ljubičasta – Zdravlje i dugovječnost
Ovi purpurni antioksidansi štite srce i vid, promiču mentalnu jasnoću i sprječavaju oksidativni stres. Resveratrol je još jedan sastojak pronađen u određenim ljubičastim namirnicama. Tu se ubrajaju: grožđe, crno vino, purpurni sok grožđa, kikiriki i određeno bobičasto voće. Istraživanje je nagovijestilo da ljubičasta hrana pomaže u borbi s karcinomom.
Resveratrol dokazano sprječava rast kancerogenih stanica kod životinja. On također povećava dugovječnost životinja poput crva, voćnih muha, riba i miševa. Međutim, još uvijek nije poznato hoće li ovaj sastojak isti efekt izazvati i na ljudima.
Ljubičasto voće i povrće sa sobom donosi i raznolike okuse. Popis purpurnih namirnica uključuje patlidžan, ljubičaste mrkve, repu, borovnice, kupine, višnje, ljubičasti kupus, crne maline i ribizl, šljive, bobice bazge, ljubičaste smokve, grožđice i šipak. Acai i Goji bobice također spadaju u članove purpurne obitelji. Acai bobice rastu na palminom drvetu u centralnoj i južnoj Americi.
Borovnice sadrže veliku količinu antioksidansa. Istraživači su dokazali da konzumacija ovog voća može pomoći pri gubitku kilograma tako što umanjuje žudnju za hranom. Osobe koje su za potrebe istraživanja konzumirale ekstrakt borovnica smanjile su unos hrane za osam posto. Borovnice su se također iskazale u snižavanju kolesterola. Uz brusnice, borovnice pomažu u sprječavanju infekcija urinarnog trakta zbog sastojka proanthocyanidin. Testiranja su također pokazala da konzumacija borovnica pomaže kod gubitka pamćenja izazvanog starenjem.
Ljubičasto zelje sadrži čak 36 različitih vrsti antioksidansa, uključujući i anthocyanins koji je presudan za zdravlje. Postoji dokaz koji nagovještava da ljubičasto zelje pomaže u izgrađivanju zdravog mozga i srca, a odličan je i u sagorijevanju masnoće.
Smokve su se koristile još u antička vremena kao zaslađivač. Ovo purpurno voće je prepuno nutrijenata, uključujući kalcij, magnezij i vlakna. Japanci koriste smokve za snižavanje visokog krvnog tlaka i šećera u krvi.
Ljubičasta hrana je pokazala svoju moć u obrani tijela od stresa i samoobnavljanju organizma. Buduća će istraživanja tek otkriti puni potencijal purpurne hrane koja liječi.
