Dolaze nam hladniji dani a sa njima razne viroze i gripe pročitajte ovaj tekst kako bi se zaštitili na vrijeme.
Šta je imuni sistem ?
Imuni sistem je sistem mnogih bioloških struktura, koji štite organizam od raznih bolesti. Kako bi radio ispravno, imuni sistem mora detektovati široki dijapazon patogena od parazita, virusa itd. i razlikovati ih od zdravih tkiva u organizmu.
Kako funkcioniše imuni sistem?
- Stvaranjem prepreke koja spriječava bakterije i viruse da uđu u vaše tijelo.
- Otkrivanjem i eliminisanjem bakterija i virusa koji uspeju da uđu u telo, pre nego što dobiju priliku da se razmnože.
- Eliminacijom virusa ili bakterija koji su uspjeli da se razmnože u količini dovoljnoj da počnu da izazivaju probleme.
- Nalaženjem kancerogenih (ili ostalih neželjenih ćelija) i njihovom eliminacijom.
Najočigledniji dijelovi imunog sistema su lako vidljive prepreke – koža, oči, nos i usta. Koža je čvrsta i otporna na bakterije i luči antibakterijske supstance. Suze i sluz sadrže enzim koji razara ćelijske zidove mnogih bakterija. I pljuvačka ima antibakterijska svojstva. A ako neki mikrobi prođu pljuvačku, idući nivo odbrane predstavlja želudačna kiselina.
Većina bakterija i virusa ne prođe prvu liniju odbrane tijela, ali neki uspiju, i kada se jednom nađu u tijelu, imuni sistem se protiv njih bori na drugom nivou – nivou suočavanja i pobijede. Za većinu ljudi virusne i bakterijske infekcije najčešći su uzroci bolesti. One uglavnom traju sve dok tijelo ne postane imuno na te određene mikrobe i ne oporavi se.
Sada ćemo pricati o stvarima koje poboljšavaju i koje uništavaju imunološki sistem.
Hrana i navike koje unisšavaju imuni sistem:
Šećer
Šećer je zbog jako dobrog razloga ocrnila zdravstvena organizacija – ne sadrži hranjive materije, a uz to ga povezuju i sa nagrizanjem zuba i negativnim uticajem na mozak. Suzan Levin, direktorka obrazovanja o prehrani u ljekarskom odboru za odgovornu medicinu, navodi kako visoki nivoi šećera u krvi znatno smanjuju sposobnost borbe bijelih krvnih ćelija protiv virusa i bakterija. Suzan Levin navodi kako je za vrijeme trajanja sezone gripa i prehlade preporučljivo izbjegavati rafiniranu i prerađenu hranu zbog visokog udjela šećera.
To su proizvodi poput bombona, keksa, gaziranih sokova i ostale prerađene namirnice. Međutim, to može biti lakše reći nego učiniti – američko Udruženje za bolesti srca navodi kako Amerikanci prosječno dnevno konzumiraju 20 čajnih kašičica šećera. U Evropi je situacija nešto bolja. Kako biste uspešno izbegli šećer, birajte hranu bogatu vlaknima kao što su smeđa riža koja će regulisati nivoe šećera u tijelu i držati imunološki sistem pod kontrolom.
Bijeli hljeb
Jednostavni ugljeni hidrati snažno doprinose povećanom unosu šećera u organizam.
“Prosječna osoba se bukvalno 'utapa' u šećeru. Rafinirane žitarice i hljeb se vrlo brzo pretvaraju u glukozu prilikom probavljanja hrane”, navodi klinička nutricionistkinja Kejti Svift. Međutim, da li to znači da za doručkom trebamo odustati od pahuljica i tosta? Super hrana poput prosa, heljde, kvinoe i amaranta dostupna je i u obliku hljeba i žitarica za doručak. Još jedna sjajna opcija za doručak koja će poboljšati imunitet su zobene pahuljice s bananama, cimetom i bademovim mlijekom.
Premalo sna.
Možda ste primijetili da ste podložniji prehladama i raznim infekcijama kada ne spavate dovoljno. Mnoge studije su pokazale da ljudi koji dovoljno spavaju noću imaju bolji imunitet od onih ljudi koji nedovoljno spavaju. Nedovoljna količina sna dovodi do povećanog lučenja hormona stresa (kortizola). Što može dovesti do infekcija u vašem tijelu. Iako naučnici u ovom trenutku nisu sigurno koliko tačno sna dovodi do povečanja imuniteta, sasvim je jasno da 7 do 9 sati sna za odraslu osobu je ključ za zdrav organizam.
Nemate dovoljno fizičkih aktivnosti.
Pokušajte da trenirate barem 30 minuta dnevno, ovo može pomoći vašem imunom sistemu da se bori protiv infekcija.
Ako ne vježbate regularno, postoji mnogo veća vjerovatnoća da ćete dobiti neku virozu, gripu nego oni ljudi koji se bave sportom. Vježbanje u teretani također tjera tijelo na otpuštanje hormona sreće (serotonin) i hormona zadovoljstva (dopamin) ovi hormoni vam mogu pomoći da bolje spavate. I takođe oni su dobri za vas imuni sistem.
Vaša dijeta je loša.
Ako jedete ili pijete previše šećera to dovodi do slabljenja ćelija imunog sistema koje napadaju bakerije. Naša preporuka je da jedete više voća i povrća, jer su bogata nutrijentima tipa vitamina C vitamina E vitamina A, beta karotena i cinka. Jedite što više raznovrsnog voća i povrća, pogotovo sezonskog. Naša preporuka su: razno bobičasto voće, agrumi, kivi, jabuke, crno grožđe, kelj, luk, špinat, slatki krompir, mrkve, kiseli kupus i gljive tipa shiitake koje povečavaju sposobnost odbrane imunološkog sistema
Uvijek ste pod stresom.
Svako od nas je pod nekom količinom stresa, to je dio života. Ali ako ste pod stresom duže vrijeme ili ako ste depresivni to vas može dovesti do podložnosti raznim infekcijama ili čak do ozbiljnih bolesti. Hronični stres izlaže vaše tijelo na lučenje hormona stresa koji potiskuju imuni sistem.
Možda se ne možete riješiti stresa i negativih osjecanja i misli, ali ih zasigurno možete smanjiti sljedećim metodama:
Naučite meditirati.
- Uživajte u malim stvarima.
- Konektujte se sa drugim ljudima.
- Vježbajte u teretani kako bi izbacili negativnu energiju.
Ublaživanje stresa smanjuje levele hormona stresa (kortizola). Što vam uveliko pomaže da spavate bolje što poboljšava imuni sistem.
Ljudi koji meditiraju imaju zdraviji imuni sistem, mnoge studije su to pokazale. U jednoj studiji ljudi koji su meditirali kroz 8 sedmica imali su vise antitijela od onih ljudi koji su se vakcinisali ali nisu meditirali.
Ne uzimate probiotike.
Probiotici su “dobre bakterije” koje služe za regulaciju crijevne flore kod dijareje, za jačanje odbrambenih sposobnosti organizma, pri upotrebi antibiotika (za spriječavanje narušavanja normalne crijevne flore), kod kandidijaze crijeva. Koriste se za smanjenje pojave atopijskog ekcema kod dijece, kod putničke dijareje, sindroma iritabilnih crijeva (stomačni bol, nadutost, zastoj u varenju), infektivnih oboljenja crijeva, ulcerativnog kolitisa. Novija istraživanja sugerišu da probiotici jačaju i odbrambene sposobnosti organizma, mada sam mehanizam ovog djeloavnja još nije potpuno razjašnjen.
Vrste probiotika:
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta) poput:
- Bifidobacterium bifidum
- Bifidobacterium breve
- Bifidobacterium infantis
- Bifidobacterium longum
- Lactobacillus acidophilus
- Lactobacillus casei
- Lactobacillus plantarum
- Lactobacillus reuteri
- Lactobacillus rhamnosus
- Lactobacillus GG
Ostale vrste: Lactococcus, Saccharomyces (probiotički kvasac), Enterococcus. Jogurt-bakterije, ali bez probiotičkog učinka:
- Lactobacillus bulgaricus
- Streptococcus thermophilus
Bakterije mliječne kiseline se dugo vremena koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije već i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku praha, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probotici se mogu kupiti u ljekarama te se ne prepisuju na liječnički recept.
Ne pijete dovoljno vode.
Preporuka je da pijete dnevno 3-4 litre vode kako bi izbacili sve toksine iz svog organizma.
Ne uzimate multivitaminske-multimineralske suplemente.
Jednostavno je nemoguće uzeti sve mikronutrijente iz hrane, zato se tu nalaze ovi suplementi koji će vam omogućiti lakši unos prijeko potrebnih vitamina i minerala koje smo ranije pominjali.